Kako je nastao boks? Donosimo odgovore!

Borilački sportovi poput boksa postoje već jako dugo. Ovaj se sport razvijao od svojih prvih povijesnih zapisa pa sve do današnjih profesionalnih borbi koje prate milijuni ljudi diljem svijeta. Pojava televizije, velikih svota novca i istaknutih ličnosti nepovratno je promijenila današnji boks, unatoč mnogim poveznicama s njegovim drevnim začecima.

Najraniji dokazi o boksu sežu u staru Grčku, kada je taj sport debitirao na Olimpijskim igrama.

Ovaj će blog istražiti osnove boksa i sve što trebaš znati o njemu, uključujući njegovu povijest, pravila i budućnost.

Želite davati lekcije?

Pridruži se zajednici Superprof i podijeli svoje znanje sa stotinama znatiželjnih i motiviranih učenika.

Napravite oglas

Koji su ključni povijesni trenuci u boksu? 🥊

Ovdje donosimo kronologiju povijesti boksa, od epskih rivalstava najvećih boksača i boksačica do ključnih promjena u pravilima igre:

Kako se boks razvijao kroz godine? 🥇

Olimpijske igre i boks oduvijek su usko povezani. Olimpijski boks uveden je 688. pr. Kr. u Grčkoj, kada je Onomastos iz Smirne proglašen prvim olimpijskim pobjednikom u boksu. Prema povjesničarima, upravo je Onomastos bio pionir u stvaranju temelja drevnog boksa.

Pravila su bila slična, ali se sama igra razlikovala od današnje. Kako bi spriječili ozljede, boksači su ruke omatali kožnim trakama. Borba nije bila vremenski ograničena niti podijeljena na runde. Dvoboj bi se nastavio sve dok jedan od protivnika ne bi odustao ili postao previše ozlijeđen za nastavak. Teškaši su se lakše nametali kao dominantna sila jer tada nisu postojale težinske kategorije.

Duga povijest

Mnogi drevni tekstovi iz Indije također spominju „musti-yuddha”, što znači boks. Borbe šakama spominju se i u Ramayani, Mahabharati te Rig-Vedi. Povijesno gledano, sport je bio popularan i u starom Rimskom Carstvu, ali je zabranjen 393. godine zbog iznimne brutalnosti.

Boks se kao sport ponovno oživljava tek u 17. i 18. stoljeću. U posljednjim desetljećima 17. stoljeća u Engleskoj je postao popularan boks bez rukavica. Godine 1719. James Figg ušao je u povijest kao prvi engleski prvak u boksu koji se trenira bez rukavica. Upravo je u tom razdoblju skovan termin „boxing”.

Pravila markiza of Queensberryja

John Chambers je 1867. godine sastavio pravila markiza od Queensberryja koja se koriste i danas. Moderne boksačke metode vuku korijene iz tih pravila, koja su odredila standardnu veličinu ringa, broj rundi, trajanje svake runde i pravilo brojanja do 10. Amerikanac „Gentleman Jim” Corbett postao je 1892. godine prvi prvak u teškoj kategoriji koji se borio prema Queensberry pravilima.

Ipak, šira javnost i dalje je odbacivala boks unatoč osnivanju regulatornih tijela. Borbe bez rukavica bile su zabranjene u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Razlog tomu bio je što su borbe prvenstveno bile motivirane financijskom dobiti, kako za sudionike, tako i za organizatore te gledatelje.

Olimpijske igre

Uvođenje boksa na moderne Olimpijske igre 1904. godine označilo je početak nove ere. Godine 1908. amaterski je boks prvi put uključen u Olimpijske igre, a sport je brzo stekao popularnost.

Američki profesionalni boksač Jimmy Barry istaknuo se krajem 1890-ih zbog svog savršenog rezultata. U bantamskoj kategoriji ostvario je omjer od 59 pobjeda bez poraza, uz devet neriješenih borbi. Od tada je boks dio Ljetnih olimpijskih igara, osim 1912. godine u Stockholmu, jer je taj sport tada bio zabranjen u Švedskoj. Ženski je boks uveden na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.

Želite davati lekcije?

Pridruži se zajednici Superprof i podijeli svoje znanje sa stotinama znatiželjnih i motiviranih učenika.

Napravite oglas

Tko su neki od najvećih boksača i boksačica u povijesti? 🤼‍♀️

Nakon što je Jack Johnson osvojio naslov u teškoj kategoriji 1908. godine, pitanje rase postalo je dodatna sporna tema u američkom boksu. Tijekom 1920-ih, kada su se borili Jack Dempsey i Gene Tunney, nagradni fond iznosio je više od milijun eura. Tridesete godine prošlog stoljeća obilježili su mečevi Amerikanca Joea Louisa i Nijemca Maxa Schmelinga, koji su postali simboli političkih i rasnih sukoba što su pridonijeli izbijanju Drugog svjetskog rata i promijenili boks.

Nakon privremenog pada popularnosti tijekom rata, boks doživljava preporod krajem 1940-ih. Poslije Drugog svjetskog rata navijači su počeli obraćati više pozornosti na niže težinske kategorije, potaknuti uspjehom Sugara Raya Robinsona, čestog natjecatelja u perolakoj kategoriji.

Manjak vjere je razlog straha od izazova, a ja sam oduvijek vjerovao u sebe.

Muhammad Ali

Dolazak televizije donio je novu eru boksa u teškoj kategoriji, s Cassiusom Clayem (Muhammadom Alijem) kao predvodnikom i najvećim boksačem svih vremena. Ali je uveo koncept „trash talkinga” i dinamičniju osobnost u sport, što su kasnije preuzela i druga sportska natjecanja.

Kada je riječ o medijskoj pozornosti, kulturnom utjecaju i legendarnom značaju, jedan od slavnih mečeva između Muhammada Alija i Joea Fraziera stoji samostalno u povijesti sporta. Zahvaljujući Alijevu uspjehu, boks je danas prepoznat kao važan sport na svjetskoj razini. Uz popularnost televizije, boks se godinama razvijao, a Alijeva ostavština i dalje živi.

Koja su olimpijska pravila boksa?

Boks se temelji na zadavanju udaraca zglobovima prstiju u glavu ili tijelo protivnika, uz istovremeno izbjegavanje njihovih udaraca. Svaki udarac koji se pravilno zada vrijedi određeni broj bodova.

Evo načina na koje se može pobijediti u borbi:

Pobjeda nokautom (K.O.)

Nokaut (K.O.) se događa kada jedan od boraca zada dovoljno dopuštenih udaraca u glavu, tijelo ili rebra protivnika da on padne na pod ringa i ne oporavi se na vrijeme za nastavak borbe prije nego što sudac izbroji do 10. Svaki nokaut trenutačno prekida borbu i proglašava se pobjednik.

Pobjeda na bodove

Bodovi također određuju pobjednika u olimpijskom boksačkom meču od tri runde. Suci ocjenjuju svakog borca na temelju niza čimbenika, uključujući broj zadanih udaraca, dominaciju, bolju tehniku i taktiku te borbenost. Moguće je i oduzimanje bodova zbog prekršaja.

Nakon svake runde suci biraju pobjednika prema utvrđenim kriterijima i toj osobi dodjeljuju deset bodova. Ovisno o tome koliko je lošije nastupio, poraženi borac može dobiti od sedam do devet bodova.

Prije 2016. godine način bodovanja na Olimpijskim igrama bio je sličniji amaterskom boksu jer se temeljio isključivo na udarcima. Međutim, Međunarodni olimpijski odbor (MOO) i Međunarodna boksačka asocijacija (AIBA) usvojili su sustav od 10 bodova za Olimpijske igre u Riju, čime se bodovanje približilo profesionalnom boksu.

Postoji još nekoliko načina za proglašenje pobjednika, uključujući prekid od strane suca (RSC), predaju bez borbe (walkover), diskvalifikaciju (DSQ), dobrovoljno povlačenje (ABD) ili prekid borbe od strane liječnika. Boksač se automatski diskvalificira nakon tri opomene zbog kršenja pravila. Izravna eliminacija moguća je i zbog nesportskog ponašanja.

Ženski olimpijski boks slijedi primjer amaterskog boksa u pogledu obvezne zaštitne kacige. Međutim, Olimpijski odbor odlučio je 2016. godine ukinuti kacige za sportaše u muškoj konkurenciji.

Kako trenirati boks? 🏋️

Početnici koji teže profesionalnoj karijeri mogu pratiti ove smjernice:

Pri pripremi za meč, boksači treniraju oko pet sati dnevno. Kondicija za boksački meč može se postići na različite načine, ali najbolji rezultati dolaze iz kombinacije vježbi i pristupa. Boksački trening uključuje trčanje, HIIT, sparing, rad na snazi, rad s rukavicama, kondiciju i tehničke vježbe.

HIIT trening i trčanje

Boksački trening zahtijeva izdržljivost ako želiš izdržati cijeli meč. Boksači često uključuju intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) uz trčanje kako bi poboljšali kardiovaskularnu kondiciju. Trčanje 8 kilometara laganim tempom nije prava priprema. Boksači se često bave intervalnim treningom, trčeći što brže mogu u određenim intervalima ili na određenim udaljenostima.

Kardiovaskularnim vježbama poboljšavaju se kondicija, izdržljivost i brzina. Mnogi profesionalci rade intervalne treninge nekoliko puta tjedno. HIIT je idealan za boks jer se taj sport oslanja na brze, eksplozivne nalete pokreta. Pauze se mogu skratiti na 10 ili 15 sekundi kada se stekne dovoljno mišićne mase i snage. Tipičan boksački trening može se sastojati od laganog trčanja od 1,5 kilometara za zagrijavanje, nakon čega slijede sprintovi od 600 metara na 75 % maksimalnog tempa, uz jednu minutu odmora između svakog. Na kraju se preporučuje lagano trčanje od 800 metara za hlađenje tijela.

Sparing i rad na fokuserima

Osim rada na fokuserima, sparing je još jedan važan dio režima treninga. Ove su vježbe najsličnije stvarnim borbama i pomažu u razvoju širokog spektra vještina potrebnih za uspjeh u ringu, uključujući snagu, tehniku, brzinu, strategiju borbe, napadačke i obrambene vještine te rad nogu.

Kondicija i jačanje snage

Boksači treniraju i na druge načine, poput vježbi snage i kondicije. Provode aerobne vježbe, dizanje utega i vježbe s vlastitom težinom kako bi bili u formi za borbe. Snažni i utrenirani borci rade zgibove, sklekove, sprintove, preskaču vijaču te izvode plank, trbušnjake i podizanje nogu.

Uči boks uz Superprof 🏆

Od stare Grčke do modernog svijeta, boks ima dugu i zanimljivu povijest. Tijekom vremena sport se prilagođavao novim tehnologijama i društvenim promjenama kako bi postao važan dio današnje sportske scene. Broj ljubitelja boksa raste, a mnogi traže stručnu pomoć kako bi ovladali vještinama u ringu.

Sada možeš trenirati poput svjetskih prvaka iz udobnosti vlastitog doma, koristeći isti režim fitnesa koji i oni koriste. Superprof nudi lekcije pod vodstvom stručnjaka o treningu snage, kondiciji, kickboksu, boksu, vježbama za trup i oporavku.