Postati razvojni računalni programer, znati programirati u više jezika ili jednostavno razumjeti osnove programiranja, primjerice kako bi se bolje optimizirao sadržaj na internetu kao copywriter ili SEO savjetnik, vještine su koje su na tržištu rada sve traženije.
Prema podacima za Hrvatsku, prosječna mjesečna neto plaća programera iznosi 1 998 eura.
Prihodi u web-profesijama mogu također biti značajni. Na primjer, prosječna neto plaća web-dizajnera u Hrvatskoj iznosi oko 1 539 eura, uz raspon između približno 1 131 i 1 840 eura za većinu osoba na toj poziciji.
Želiš li naučiti programirati aplikacije ili korisnička sučelja?
Evo našeg mini-vodiča za učenje o programerskim tehnikama!
Koji su korijeni računalnog programiranja?
Znaš li sljedeće podatke?
Prva skica programskog modela nastala je još 1842. godine, a razvila ju je žena. Povijest računarstva starija je od digitalnog doba i rezultat je golemog rada žena, znanstvenica u sjeni koje je kolektivno pamćenje zaboravilo!
To je Ada Lovelace (1814.–1852.). Uspjela je spojiti velik broj uzastopnih ponavljanja u jednu izvršenu operaciju.
Taj je proces nazvala „algoritam”, u znak počasti sirijskom znanstveniku Al-Khwarizmiju (780.–850.), koji je Europi predstavio algebru i algoritme razvrstao prema njihovu završetku.
Ada Lovelace uspjela je na sustavu bušenih kartica, na kojima je bila pohranjena velika količina podataka, detaljno opisati način izračunavanja Bernoullijevih brojeva.
To je bio prvi računalni program na svijetu.
Tek 1940-ih stvorena su prva računala, među kojima i ENIAC, što je kratica za „Electronic Numerical Integrator and Computer”.
No u to se vrijeme programe i strojni jezik još moralo pisati ručno. Možeš zamisliti koliko je stranica proračuna i redaka računalnog koda bilo ispisano na papiru!
Programski jezici pojavili su se u drugoj polovici 20. stoljeća.
Prvi su strojevi bili izrađeni kako bi brzo rješavali računske probleme koje ljudski um nije mogao obuhvatiti.
Računalni su jezici nastali pojavom Fortrana („Formula Translator”) početkom 1950-ih. Fortran je bio prvi viši programski jezik, koji je IBM koristio za znanstvena izračunavanja.
Drugi jezik koji je snažno utjecao na začetke računarstva bio je COBOL, razvijen za izradu poslovnih aplikacija.
Fortran i COBOL obilježili su napredak računarstva i bili jezici prvih tranzistorskih računala.
Od 1960-ih do 1980-ih pojavili su se brojni računalni kodovi, među kojima:
- Simula 67 (1967.),
- jezik C (1969.–1973.),
- Pascal (1970.),
- SQL (1974.),
- jezik C++ (1983.),
- Objective-C (objektno orijentirano programiranje).
Zatim su nastali jezici Dbase, Eiffel, Mathematica, Perl i Tcl/Tk.
1990., u vrijeme razvoja i poboljšavanja mogućnosti programskih jezika, još smo uvijek bili u "neolitičkoj eri računarstva."
1990-e godine donijele su pojavu revolucionarnog alata razvijenog upravo s ciljem da informacije budu besplatne i svima dostupne, a to je internet.
Nakon pojave web-poslužitelja uslijedilo je pisanje novih web-jezika, dok su stvarno gospodarstvo i pojedini mislioci toga vremena, poput ekonomskih stručnjaka i filozofa, izražavali sumnje i još nisu vidjeli puni potencijal digitalne tehnologije za društvo.
Kompajlirani se jezik postupno usavršavao, a nastali su i drugi skriptni jezici, posebno osmišljeni za ugradnju u web-stranice i pokretanje jednostavnih, manjih programa:
- Python je izumljen 1991.,
- PHP, JavaScript i Java napisani su 1995.,
- Ruby je nastao 1993.,
- C# je razvijen 2000. godine.
U današnje se vrijeme Python, PHP, Java i JavaScript ubrajaju među najraširenije jezike.
JavaScript je, primjerice, trenutačno najkorišteniji jezik na svijetu! Iako je star 25 godina, web u to vrijeme jedva da je postojao!
Zašto je učenje programskih jezika korisno?
Danas su programeri pravi vladari tržišta rada. Učenje programiranja i poznavanje računalnih jezika omogućuje ti da dospiješ među 10 najbolje plaćenih zanimanja na svijetu. Možda se pitaš zašto učiti programirati kad ti i pisanje bez pravopisnih pogrešaka već predstavlja izazov?
Bilo da se radi o razvoju korisničkog sučelja, programiranju videoigara, izradi web i mobilnih aplikacija ili programiranju CNC strojeva u tvrtki, učenje programiranja postaje sve potrebnije.
Ova profesija zahtijeva poznavanje različitih jezika, od kojih svaki ima svoje posebnosti, kao i višegodišnji studij, najčešće barem trogodišnji.
Sve više dobara i usluga stvara se pomoću algoritama, poznatih i pod nazivom „umjetna inteligencija”.
Zbog toga se učenje programiranja smatra snažnim alatom za stjecanje dobre profesionalne pozicije.
Prosječna mjesečna bruto plaća za početnike u IT sektoru u Hrvatskoj kreće se oko 2 100 do 2 900 eura, dok iskusniji stručnjaci mogu godišnje zarađivati i puno više.
Najbolji programeri u državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Japana ili Australije zarađuju još impresivnije iznose. Godišnji prihodi za najuspješnije prelaze i šest znamenki!
Ovo je jedno od rijetkih područja u kojem se može krenuti od početničke razine, uz online tečajeve i video lekcije, čak i besplatno, i dosegnuti ekspertnu razinu programiranja.
I da, najmotiviraniji se mogu samostalno usavršavati besplatno na internetu, redovitim vježbanjem i pisanjem vlastitih projekata kako bi poboljšali svoje vještine!
Bilo u HTML-u i CSS-u, u C-u ili Pythonu (poznatom po jednostavnom učenju), u JavaScriptu ili Javi, možeš programirati koristeći brojne biblioteke koje su dostupne online.
Učenje programskog jezika omogućuje ti da bolje razumiješ digitalno okruženje interneta. Cilj je napisati kod razvijen za korisnika i za male web-poslužitelje koji indeksiraju stranice. Programiranje se koristi kako bi se opisale operacije koje će računalo izvoditi. Potrebno je stoga oblikovati strojni jezik, razumljiv računalu, a preuzet iz ljudskog jezika.
Učenje programiranja može ti otvoriti vrata mnogim drugim web-zanimanjima: content manager i SEO copywriter (za što je potrebno poznavanje HTML-a i CSS-a), SEO savjetnik (koji traži osnovno znanje web-razvoja), istraživač ili inženjer (što često podrazumijeva učenje Pythona).
Odabrani jezik određuje i alate koje ćeš programirati: JavaScript za razvoj web-stranica, C++ za videoigru, Java za mobilnu aplikaciju na Androidu, Swift ili Objective-C za aplikaciju na iOS-u, C# za Windows Mobile i još mnogo toga.
Kao što vidiš, računalno programiranje nije besmislena igra, već strojno prilagođen prijevod ljudskog jezika.
A to otvara bezbroj prilika!
Koje su to sve različite vrste računalnog programiranja?
Ali kako onda odabrati programski jezik koji odgovara tvojim ciljevima?
Iako postoji više od 7000 programskih jezika, dovoljno je savladati one najpopularnije da bi se moglo kvalitetno programirati. Vrsta odabranog programskog jezika donosi različite sustave i omogućuje pružanje različitih rješenja korisnicima.
Ako želiš naučiti ili usavršiti svoje znanje programiranja, često se preporučuje krenuti s HTML-om.
Oznake je lako razumjeti, a prije svega, HTML je osnovni jezik, prisutan je posvuda!
Uz njega nastao je i CSS (Cascading Style Sheets), koji računalu pokazuje kako se web stranica treba prikazivati, odnosno stil, boje, veličinu slova, tipografiju, raspored slika i drugo. Zato je on neizostavan svakom web programeru!
Ako pak planiraš učiti razvoj aplikacija, trebat ćeš svladati Javu.
Java omogućuje programiranje izvornih mobilnih aplikacija za Android, poznata je po zahtjevnosti, ali i dalje dominira digitalnim svijetom.
Drugi najčešće korišteni jezik na svijetu je JavaScript. On omogućuje kvalitetno programiranje korisničkih sučelja. Definira opće ponašanje web stranice, pokreće se na strani korisnika i koristi se za optimizaciju korisničkog doživljaja (UX). Taj interpretirani jezik važan je za razvoj web stranica, ali i za optimizaciju prirodnog pozicioniranja usmjerenog na korisničko iskustvo (SXO), odnosno SEO.
Među ostalim popularnim jezicima izdvajaju se:
• PHP, za izradu stranica, posebno u WordPressu,
• C, niskorazinski jezik za videoigre,
• Python,
• SQL, za baze podataka.
Uvijek imaj na umu da je za uspješno savladavanje programiranja prije svega potrebna velika motivacija!
Koje su faze računalnog programiranja?
Imaš web projekt i želiš znati kojim redom krenuti?
Nemaš nikoga tko bi ti pomogao programirati softver? Jesi li samostalni programer koji traži načine kako upravljati odnosima s klijentima? Prvo, i logično, moraš poznavati faze računalnog programiranja!
Najprije trebaš izraditi specifikaciju, u kojoj ćeš od početka do kraja opisati projekt, njegovu svrhu, način rada, izgled, namjenu, prirodu i cilj. Taj opis služit će kao okvir za definiranje odnosa između podataka i korisnika.
Zatim moraš odabrati vrstu hostinga, mrežnu konfiguraciju i protokole (HTTP ili HTTPS).
Tijekom razvoja programa najprije pišeš izvorni kod. To su tekstovi koji se unose u uređivač teksta, primjerice u Sublime Text. Tu se moraš odlučiti za jedan ili drugi jezik jer odabir jezika, podsjeti se, omogućuje razvoj određene vrste alata.
Nakon toga napisani izvorni kod treba se kompilirati kako bi nastao izvršni kod.
Asembler objedinjuje sve podatke tako da ih grupira u segmente iste vrste, poput koda ili poveznica.
Bez obzira na to što je programirano, uvijek se mora provesti faza testiranja da bi se otklonili i riješili problemi.
Taj je korak ključan u web razvoju jer se u njemu otkrivaju greške u kodu i istražuju neispravnosti.
Uvijek možeš potražiti najbolje besplatne tečajeve na internetu prije nego što kreneš programirati!
Svidio vam se ovaj članak? Zapiši to!
Loading...
