Znaš li da informatičko područje zahtijeva stalno obnavljanje znanja? Zanima li te kako naučiti programirati? Želiš li postati web-developer ili programer?
Za mnoge je stručnjake učenje razvoja web i mobilnih aplikacija jednostavno, sve dok postoji motivacija.
Kolačić; nekada mali, slatki desert koji smo prihvaćali sa zadovoljstvom. Danas; mala, neobično slana računalna datoteka koju žestoko odbijamo.
Luc Fayard
Prema pisanju dnevnih novina „Les Echos”, korisnici pametnih telefona preuzeli su 2019. godine čak 204 milijarde aplikacija diljem svijeta, što je porast od 45 % u samo tri godine!
Poznavanje programiranja stoga je sve potrebnije, ali znaš li odakle potječe računalni kod?
U nastavku donosimo članak posvećen povijesti programskih jezika!
Što je dovelo do razvoja programiranja: prije 1940-ih
Programiranje, bez obzira na različite programske jezike (HTML, CSS, C, PHP, Java, JavaScript ili Python i druge), sastoji se od osmišljavanja i pisanja jezika koji omogućuje komunikaciju s računalom i algoritmima. Znati programirati znači moći izraditi web i mobilne aplikacije, mrežne stranice, korisnička sučelja, određene programske alate ili čak upravljati i programirati računalne robote.
Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je povijest programiranja nova.
Ipak, počeci programskih jezika sežu u 19. stoljeće, daleko prije izuma računala!
Prvi poznati model programiranja datira iz 1842. godine.
Godine 1840. Ada Lovelace (1814.–1852.) definirala je načelo uzastopnih ponavljanja pri izvršavanju jedne operacije. Vjerojatno je upravo ona skovala riječ algoritam u čast Al-Khwarizmija (780.–850.), kako bi označila logičan postupak izvođenja programa.
Al-Khwarizmi, matematičar iz razdoblja Abasidskog Kalifata (današnji Uzbekistan), postao je poznat po tome što je uveo algebru u Europu, a posebno po tome što je razvrstao tada poznate algoritme prema načinu njihova završetka.
Ada Lovelace (puno ime Augusta Ada Byron) prevela je 1842.–1843. raspravu jednog talijanskog matematičara o analitičkom stroju Engleza Charlesa Babbagea (1791.–1871.).
Izračuni stroja tada su se temeljili na bušenim karticama na kojima su bile zapisane informacije.
U prijevodu je detaljno opisala metodu za računanje Bernoullijevih brojeva pomoću tih kartica, što se kasnije smatralo prvim računalnim programom na svijetu.
Ada Lovelace začetnica je načela računalnih strojeva, koji su sadržavali sljedeće elemente:
- uređaj za zapisivanje digitalnih podataka (bušene kartice, zupčanici),
- memoriju za pohranu digitalnih vrijednosti,
- upravljačku jedinicu kojom korisnik daje upute stroju koje zadatke treba izvršiti,
- „mlin” zadužen za izvođenje izračuna,
- uređaj za prikazivanje rezultata.
Prva električna računala pojavila su se stotinu godina kasnije, početkom 1940-ih.
Mali kapacitet memorije i spora izvedba i dalje su značili dugotrajne i naporne izračune, pa su znanstvenici morali pisati programe i strojni jezik ručno!
Između 1943. i 1945. Nijemac Konrad Zuse stvorio je jezik Plankalkül, prototip prvog višerazinskog jezika, koji ipak nikada nije bio korišten.
Programiranje u doba prvih računala
Prvo računalo izumljeno je tek pri samom kraju Drugoga svjetskog rata: ENIAC, što je kratica za „electronic numerical integrator and computer”.
Ovo elektroničko računalo bilo je programirano da, barem u teoriji, može riješiti sve matematičke zadatke. Pravi procvat računalnog programiranja dogodio se tek 1950-ih godina.
Upravo je žena ponovno odigrala ključnu ulogu: Grace Murray Hopper (1906.–1992.), Amerikanka koja je služila u američkoj mornarici, razvila je prvi prevoditelj, nazvan A0. Njezino otkriće omogućilo je stvaranje binarnog programa iz izvornog koda.
Na poticaj inženjera IBM-a Johna Backusa nastao je Fortran (Formula Translator), prvi funkcionalni, višerazinski programski jezik koji se koristio za znanstvene izračune.
Nakon jezika iz 1950-ih pojavili su se LISP (namijenjen obradi lista) i COBOL, razvijen za programiranje poslovnih aplikacija.
Sljedeću prekretnicu obilježila je programska logika s novim jezicima, među kojima se ističe ALGOL (Algorithmic Oriented Language), prvi jezik koji je omogućio opis matematičkih zadataka na algoritamski način.
Fortran i Cobol pratili su daljnji razvoj računarstva, posebno pojavu računala temeljenih na tranzistorima.
Cobol je više od 20 godina bio najrašireniji programski jezik u svijetu, a i danas je jezik s najvećim brojem napisanih programskih linija.
Šezdesete godine donijele su usavršavanje postojeće tehnologije te razvoj jezika i računalnog načina razmišljanja.
Od 1960-ih do 1980-ih: "adolescentski" dani programiranja
Ovo razdoblje, koje se podudara s Trideset slavnih godina i Hladnim ratom, obilježilo je nagli rast mogućnosti i istraživanja usmjerenih na unapređenje programiranja. Prvi jezik za objektno orijentirano programiranje i diskretnu simulaciju događaja bio je Simula 67.
Jezik C nastao je između 1969. i 1973. godine. Riječ je o niskorazinskom jeziku osmišljenom za ponovno pisanje UNIX-a, a i danas, pola stoljeća kasnije, spada među najčešće korištene jezike među programerima i developerima.
Jezik Pascal razvijen je 1970. kao nasljednik Algola. Koristio se za razvoj operacijskih sustava za računala Apollo i Macintosh te za prvu verziju Adobe Photoshopa.
SQL (Structured Query Language) nastao je 1974. godine. Još se uvijek koristi za rad s relacijskim bazama podataka.
Godine 1983. na računalima se pojavio jezik C++, kompajlirani jezik koji je osmislio Bjarne Stroustrup.
Zatim valja spomenuti i Objective-C. Osmislio ga je Brad Cox, a ako ti nije poznat, riječ je o prvom reflektivnom jeziku za objektno orijentirano programiranje. Koristio se u NeXTSTEP-u, koji je razvila tvrtka NeXT (osnovao ju je Steve Jobs), a kasnije i u Appleovu operacijskom sustavu.
Osamdesete godine donijele su ubrzanu primjenu računalnih kodova te razvoj jezika Dbase, C++, Eiffel, Mathematica, Perl i Tcl/Tk.
Tražiš li tečajeve programiranja u C-u?
Programski jezici uz web servere
Dok se programski jezik razvija, još je uvijek u svojoj začetnoj fazi.
Devedesete godine obilježile su početke web-programiranja, zajedno s prvim koracima interneta. Suočeni s pojavom računalnih jezika i dvojbama koje je razvoj tehnologije unosio u društveni život, mnogi su izražavali svoje nepovjerenje i sumnjičavost.
To je posebno bio slučaj s neoklasičnim ekonomistom Robertom Solowom, autorom istoimenog paradoksa iz 1987., prema kojemu „računala vidimo posvuda, osim u statistici produktivnosti”.
Takvim se konzervativnim i kratkoročnim zaključivanjem zanemarivao revolucionarni potencijal algoritama i programiranja koji su obilježili devedesete godine.
Razdoblje devedesetih i dvijetisućitih donijelo je razvoj web-poslužitelja i početak internetske ere.
Na mreži se pojavljuju skriptni jezici, interpretirani jezici, nasljednici naredbenih jezika ugrađenih u operacijske sustave.
Inovativni (ugrađuju se u web-stranice i kodirani su tako da olakšaju povezivanje jednostavnih naredbi), funkcioniraju kroz male i jednostavne programe.
Neki od tih jezika i danas su nezaobilazni:
- Python, nastao 1991.,
- PHP, JavaScript i Java, nastali 1994. i 1995.,
- Ruby, osmišljen 1993.,
- C#, napisan 2000.
Python je nastao s ciljem stvaranja objektno orijentiranoga, višestruko primjenjivog jezika koji će povećati produktivnost programera, a istodobno nuditi jednostavnu sintaksu i visok stupanj apstrakcije.
Trideset godina kasnije, mnogi učenici i dalje uče programirati upravo na Pythonu, posebno u znanstvenim istraživanjima!
Python pruža uvod u jednostavne koncepte i osnove programiranja.
Python nije slučajno dobio svoje ime! Guido van Rossum tako je nazvao ovaj jezik jer je bio obožavatelj serije „Monty Python”.
Jezik PHP (Hypertext Preprocessor) napisao je 1994. Rasmus Lerdorf, tada 26-godišnjak, kako bi razvio vlastitu web-stranicu.
Nekoliko godina kasnije većina web-stranica bila je kodirana u PHP-u, uključujući Wikipediju, Facebook i YouTube (ništa manje!).
Učenje programiranja uključuje i pamćenje redaka računalnog koda u JavaScriptu.
To omogućuje razvoj dinamičnih web-stranica, posebno kako bi se poboljšalo korisničko iskustvo.
Oprez: nikada nemoj brkati Javu i JavaScript, to nisu isti jezici!
Tehnike programiranja u 21. stoljeću
Većina jezika koje danas trebaš naučiti za programiranje nastala je sredinom devedesetih godina.
Ipak, web-dizajn i razvoj doživjeli su pravu digitalnu revoluciju, čiji učinci, pozitivni ili štetni, ni 2020. još nisu u potpunosti uočljivi. Računala i digitalna tehnologija ulaze u sva područja proizvodnje dobara i usluga, a danas gotovo sve što trošimo potječe barem iz jednog algoritma.
Takav razvoj opravdano izaziva sumnje u uvjete života na Zemlji u budućnosti, u klimatske promjene i bioraznolikost, kao i u stabilnost javnih institucija.
Postignuća koja bi mogla biti uništena u ime napretka i gospodarskog rasta uključuju 4G i 5G mreže, robotiku i automatizaciju doma, ekonomiju nadzora i digitalne kontrole, zaštitu podataka, suverenitet te prava i slobode koje dolaze pod prijetnju.
Paradoksalno, internet i računala uvijek su se razvijali kako bi informacije bile slobodno dostupne svima, bez obzira na društveni položaj.
A žene, tada još pod snažnim utjecajem muške dominacije, uvijek su imale ključnu ulogu u tom području.
Računalne znanosti i programiranje tako su nasljednici progresivnih ideja.
Na to upućuje i činjenica da programiranje možeš učiti besplatno na internetu te da je moguće pristupiti izvornom kodu bez plaćanja, na svim web-stranicama.
Trendovi od 2010-ih usmjereni su na usavršavanje postojećeg programerskog znanja, ne nastaju novi jezici, nego se postojeći stalno prilagođavaju kako bi pratili brzi razvoj novih tehnologija.
Želiš li pohađati satove programiranja na Superprofu?
Dostupne su i brojne internetske zbirke i repozitoriji koji ti mogu pomoći da naučiš računalni jezik i počneš programirati čak i ako si potpuni početnik!
Svidio vam se ovaj članak? Zapiši to!
Loading...
