Stanje zdravstvenog sustava: izazovi i podrška pacijentima kroz volontiranje

Hrvatski javni zdravstveni sustav, koji svim građanima osigurava besplatnu osnovnu zdravstvenu skrb, posljednjih je godina pod sve većim pritiskom. Razlozi za to su brojni, no ekonomski analitičari često ističu utjecaj dugotrajne pandemije bolesti COVID-19 i sve izraženijih demografskih i kadrovskih izazova.

Kao posljedica toga, postaje sve teže osigurati dostatna sredstva za plaće zdravstvenih djelatnika, a liste čekanja za preglede i zahvate sve su duže.

Dugoročno rješenje za ove probleme jasno je. Potrebno je povećati ulaganja u zdravstveni sustav jer se potreba za zdravstvenim uslugama ne smanjuje. No, ta dodatna sredstva morala bi doći iz postojećeg državnog proračuna, koji je već sada pod velikim opterećenjem.

Zbog toga je pritisak dvostruk. S jedne strane nema dovoljno sredstava za pružanje usluga koje prate potrebe stanovništva, a s druge strane proračunski problemi u obrazovnom sektoru otežavaju obrazovanje novih liječnika, medicinskih sestara i tehničara, kao i drugih zdravstvenih radnika koji bi trebali popuniti sve veći manjak kadra. Zbog tih je izazova teško osigurati i održivost zdravstva.

U takvim okolnostima odgovornost za pronalazak rješenja sve se više prebacuje na samu zajednicu jer zdravstvo nije područje koje može čekati na čudo iz državnih financija.

Upravo zato doprinos volontera u zdravstvu predstavlja značajno olakšanje i za pacijente i za zdravstvene djelatnike, čije potrebe ne prestaju postojati, bez obzira na to postoje li sustavna rješenja ili ne.

Želite davati lekcije?

Pridruži se zajednici Superprof i podijeli svoje znanje sa stotinama znatiželjnih i motiviranih učenika.

Napravite oglas

Volonteri u hrvatskom zdravstvu

Pojam „volonter u zdravstvu” možda na prvi pogled zvuči kao sporedna uloga u širem kontekstu zdravstvene skrbi, ali istina je posve suprotna.

Kada se razmisli o vremenu i zadacima koji se posvećuju svakom pacijentu, postaje jasno da se znatna količina vremena može uštedjeti raspoređivanjem svih zadataka koje ne mora nužno obavljati stručna osoba.

Drugim riječima, svi poslovi koji uključuju propisivanje lijekova, operacijske zahvate, izdavanje recepata i vođenje administracije moraju ostati u rukama kvalificiranih zdravstvenih djelatnika, a posebno obiteljskih liječnika. No, priprema obroka, čišćenje i dezinfekcija prostora, pružanje emocionalne podrške i slične aktivnosti mogu bez problema obavljati volonteri.

Svaka zaposlena osoba zna da su mnogi poslovi svakodnevno opterećeni zadacima koji nisu izravno navedeni u opisu radnog mjesta, ali su nužni i redoviti.

Isto vrijedi i za zdravstveni sektor, zbog čega volonteri mogu imati ključnu ulogu u rasterećivanju stručnog osoblja od tih dodatnih obveza.

Na taj se način sredstva unutar zdravstvenog proračuna učinkovitije koriste jer djelatnici mogu više vremena posvetiti svojoj najvažnijoj zadaći – očuvanju zdravlja i spašavanju života.

Zašto volonteri pristaju na neplaćen rad?

„Što volonteri dobivaju zauzvrat?” posve je opravdano pitanje, osobito u današnje vrijeme kada mnogi žive užurbano i teško si mogu priuštiti slobodno vrijeme, a kamoli ga nekome darovati bez naknade.

Odgovor leži u naizgled nelogičnoj činjenici da ništa zapravo nije posve besplatno. U stvarnosti, volontiranjem se može mnogo dobiti, i to ne samo za zdravstveni sustav, nego i za same volontere. Pogledajmo koje ih to motivacije i koristi potiču da obavljaju posao zbog kojeg s pravom zaslužuju pohvale.

Radno iskustvo

Značajan broj volontera u zdravstvenom sustavu čine mlade osobe koje razmišljaju o budućoj karijeri u području zdravstva.

Volontiranje je izvrstan način da se upoznaju s radnim okruženjem u kojem jednog dana žele profesionalno djelovati. Učenje kroz volontiranje u zdravstvu odlična je stavka na životopisu koja bi u budućnosti mogla biti od koristi prilikom zapošljavanja.

Za volontere mlađe od 18 godina ovakav oblik angažmana ne predstavlja osobitu financijsku žrtvu, budući da su u većini drugih poslova mogućnosti zarade za mlađe radnike prilično ograničene.

Društveni kontekst

Volontiranje je izvrstan način za radno aktivne osobe, a osobito za mlade, da razviju socijalne vještine i steknu samopouzdanje u radnom okruženju, i to bez pritiska da će nešto izgubiti ako ne ispune stroge standarde. Riječ je o prilici za učenje kroz pokušaje i pogreške, što je, kako će potvrditi svaki edukator, ključan dio procesa usvajanja znanja i napredovanja.

Osim vještina i iskustva, volontiranje omogućuje sudionicima da upoznaju i provode vrijeme s osobama izvan svog uobičajenog kruga u školi ili na poslu.

U mlađoj dobi posebno je važno graditi društvene kontakte i prijateljstva koja kasnije čine čvrstu potporu kroz složenosti odraslog života. No, iako mladi u tome najviše dobivaju, to ne znači da prilika za upoznavanje novih ljudi i dijeljenje zajedničke strasti nije jednako privlačna i volonterima svih drugih dobnih skupina.

Plemenita svrha

Ponekad volontiranje ne mora imati nikakvu drugu svrhu osim pružanja osobi nečega pozitivnog i smislenog čime se može baviti. Možda je u našoj prirodi potreba da osjećamo kako doprinosimo. Možda je to ostatak iz ranih dana ljudske vrste, ali to ne znači da je taj osjećaj lako zanemariti.

Volonterski rad, osobito u području tako prožetom altruizmom kao što je zdravstvo, može ispuniti prazninu u životu.

To se posebno vidi u učinku koji volontiranje može imati na osobu koja se nosi s depresijom. Ljudima je često teško prolaziti kroz svakodnevicu bez osjećaja svrhe, bez obzira na to kako se ona očitovala.

Čak i ako volontiranje nije financijski održivo, ono može biti sredstvo kojim pojedinci ponovno ulaze u svijet rada i vraćaju svoj život na put aktivnog sudjelovanja u društvu.

Želite davati lekcije?

Pridruži se zajednici Superprof i podijeli svoje znanje sa stotinama znatiželjnih i motiviranih učenika.

Napravite oglas

Povećana potreba za volonterskim radom

Razumijevanje i vrednovanje volonterskog rada važnije je nego ikad, osobito ako se uzme u obzir da bi s vremenom upravo takav oblik angažmana mogao postati sve prisutniji. Uzrok tomu su automatizacija i obilje.

Zbog naglog porasta automatizacije te ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i robotike, sve je izvjesnije da će broj isplativih poslova u primarnim i sekundarnim djelatnostima opadati. To znači da će s vremenom naše fizičke potrebe biti zadovoljene putem automatiziranih sustava, čime će doći do manjka plaćenih radnih mjesta.

Iako je riječ o oslobađajućoj i utješnoj ideji, činjenica da ljudi u budućnosti možda neće morati raditi može kod mnogih izazvati osjećaj besmisla.

Kao što je ranije objašnjeno, ljudska priroda ne podnosi najbolje stanje neaktivnosti i besposličarenja. Posljedično, rad će se postupno transformirati iz onoga što je nužno za preživljavanje u ono što pokreću strast i stvaralaštvo.

Postoji i dodatni izazov: ekonomska infrastruktura temelji se na ponudi i potražnji za radnim mjestima kojih je, više nego ikad, sve manje. Oni koji si trenutačno mogu priuštiti da rade bez naknade i volontiraju, ključni su akteri u procesu pravednije raspodjele preostalih prihoda onima kojima su oni zaista potrebni.

Drugi načini za doprinos zajednici

Raditi kao volonter izravno, bilo za hrvatski zdravstveni sustav ili za neki drugi cilj, svakako je časno i hrabro, ali to ne znači da je prikladno za svakoga. Prije nego što navedemo druge načine na koje pojedinci mogu doprinijeti svojoj zajednici, važno je istaknuti da dobar rad nije dobar samo zato što je besplatan.

Zapravo, mnogi poslovi s plaćom iznimno su vrijedni za gospodarstvo zbog gospodarskog rasta ili usluga koje pružaju. Sasvim je u redu ako nemate vremena za volontiranje, osobito ako radite u djelatnosti koja pozitivno utječe na društvo, okoliš ili gospodarstvo.

Donacije

Ako netko raspolaže viškom prihoda za donacije, to može biti vrlo jednostavan, a opet učinkovit način da se doprinese pozitivnim promjenama bez potrebe za odrađivanjem sati rada koje zahtijeva volontiranje. Donacije su zapravo često temelj za mogućnost volonterskog rada.

Iznenađujuće je koliko ljudi nije svjesno da postoji mogućnost izravnog doniranja državi, a vjerojatno nema izravnijeg načina da se podrži vlastita zemlja od takvog čina.

Kod donacija je važno pažljivo birati primatelja, odnosno humanitarnu organizaciju ili udrugu. U prošlosti su mnogi naizgled časni projekti otkriveni kao mjesta unutarnje korupcije ili zlouporabe doniranih sredstava za neprimjerene ili čak kaznene svrhe.

Najbolje humanitarne organizacije za doniranje su one koje transparentno prikazuju na što se utrošila primljena sredstva.

Dijeljenje informacija

Posljednja aktivnost koju ćemo ukratko spomenuti, a koja može imati iznenađujuće velik utjecaj, jest dijeljenje informacija i prilika s drugim ljudima.

Mnogi ljudi ne volontiraju niti ne ulažu aktivan napor da doprinesu zdravstvenom sustavu ili društvu u cjelini, jednostavno zato što nisu svjesni dostupnih mogućnosti ili možda nisu upoznati s koristima koje bi mogli ostvariti.

Ako niste u mogućnosti sami izravno sudjelovati, i dalje je korisno širiti svijest unutar svoje zajednice.

Značaj volonterskog rada

Volonteri imaju ključnu ulogu u hrvatskom zdravstvenom sustavu, posebno u uvjetima financijskog pritiska i preopterećenosti zdravstvenih ustanova.

Njihov doprinos omogućuje rasterećenje medicinskog osoblja preuzimanjem nenaknadnih, ali nužnih poslova poput organizacije, pružanja emocionalne podrške pacijentima, pomoći u logistici i održavanju higijene. Time se zdravstvenim radnicima ostavlja više vremena da se usmjere na stručne i složenije zadatke, što izravno utječe na kvalitetu i učinkovitost pružene skrbi.

Volonteri ne samo da pomažu u svakodnevnom funkcioniranju sustava, već pridonose i stvaranju humanijeg i toplijeg okruženja za pacijente, čineći zdravstvenu uslugu dostupnijom i pristupačnijom svima.