Terminologija poput fizičkog blagostanja te fizičkog i mentalnog zdravlja često se koristi u raspravama 2023. godine, jer kao društvo sve više shvaćamo da se najvažniji korak prema mentalnom zadovoljstvu i sreći čini kroz fizičko područje. Jednostavno rečeno, vježbanje i tjelesna aktivnost oslobađaju endorfine u mozgu, kemikalije koje nas čine sretnijima i opuštenijima.
U zdravom tijelu zdrav duh.
Juvenal
Što je zapravo tjelesno blagostanje?
Tjelesno blagostanje u biti se svodi na sve aspekte kako to ugrađujemo u svoje živote i opće blagostanje. Kako pronalazimo i odvajamo vrijeme za vježbanje, kako jedemo kako bismo održali razinu energije i maksimalno iskoristili dan te kako sprječavamo da nam život bude preopterećen poslom, sve je to fizičko blagostanje.
Zašto bih se trebao brinuti o svom fizičkom blagostanju?
Najvažniji razlog za brigu o stanju vašeg fizičkog blagostanja jest taj što, bez obzira koliko mislimo da poznajemo sebe i znamo što nas čini sretnima, fizička aktivnost i zdravlje će bez sumnje poboljšati vaše mentalno zdravlje.
To nam se uvijek govori od malih nogu i, iako je u društvu vrlo lako potpuno zanemariti ovo i provoditi vrijeme usredotočeno isključivo na posao, a zatim slobodno vrijeme provoditi isključivo na opuštanju i oporavku, u konačnici je to lakši izlaz koji će najčešće kočiti vaše mentalno zdravlje.
Naravno, vrlo je teško pronaći motivaciju za ustajanje i trčanje nakon napornog radnog dana ili za odlazak u teretanu tijekom pauze za ručak. Nažalost, to je ono što vježbanje čini još važnijim, jer je nagrada (da tako kažem) za vježbanje endorfini koje vam ono pruža, a koji će vas natjerati da želite učiniti više, ali sjedenje i rad na uobičajenom uredskom poslu imat će suprotan učinak.
Međutim, bez posebnog naglaska na održavanju fizičke dobrobiti, upravo će vas priroda društva najvjerojatnije spriječiti da budete najsretnija verzija sebe.
Koja istraživanja postoje o fizičkom blagostanju?
Vrlo je lako sve ovo gledati i jednostavno odbaciti kao anegdotu. Naravno, vaši roditelji su vam sve to rekli kako bi vas natjerali da se bavite sportom za bolji život, ili vam je dosadni tip u vašem uredu rekao koliko se bolje osjeća kada svaki vikend trči 10 km, ali u stvarnosti nema ništa konkretno, to je samo ono što neke ljude čini sretnima, zar ne?
To zapravo nije slučaj, jer postoji mnogo istraživanja koja su provodili i nastavit će provoditi sportski znanstvenici o tome zašto će održavanje kondicije i dobrog zdravlja imati pozitivan utjecaj na vaše mentalno zdravlje.
Redovita tjelesna aktivnost potiče lučenje endorfina, hormona koji smanjuje stres i poboljšava raspoloženje. Samo 20 minuta vježbanja dnevno može podići energiju i osjećaj sreće!
Jedan takav primjer je Časopis za tjelesnu aktivnost i zdravlje, mjesečna publikacija akademski utemeljenih recenziranih članaka koji dobro daje značenje tjelesnom blagostanju kao konceptu na mnogo složenije načine.
Sastavljen je od raznih akademskih autora i pruža širok raspon uvida u tjelesno blagostanje i njegove implikacije za društvo u načinu na koji se društvo razvijalo oko njega, a sve to uz veći dio besplatnog pristupa.
Nisu svi članci besplatni za čitanje, ali velika većina njih je potpuno besplatna za pristup i može pružiti izvrsno dodatno štivo za one koji žele razumjeti više ne samo o tome zašto je tjelesna dobrobit važna njima, već i zašto je važna samom društvu.
Što mogu učiniti kako bih poboljšao/la svoje fizičko blagostanje?
Sada kada znamo ponešto o tome što je zapravo fizičko blagostanje, najočitije pitanje o napredovanju jest što zapravo možemo učiniti da ga poboljšamo?
Kao što znamo, ono je od vitalne važnosti za održavanje dobrog mentalnog stanja, a zapravo je dokazano i da izravno pozitivno utječe na sva druga područja života, a endorfini koji se oslobađaju vježbanjem također povećavaju produktivnost i fokus.
Uostalom, ljudi u osnovi nisu bića koja su stvorena za osmosatne radne dane, pet dana u tjednu. Gotovo cijelu svoju povijest ljudi su postojali na takav način da su svoje vrijeme provodili naprežući se fizički, a tek u posljednjih nekoliko stotina godina to više nije slučaj.
Ironično, unatoč duljim radnim satima, to zapravo nije imalo strogo pozitivan učinak na produktivnost koji bi se mogao očekivati, jer s obzirom na to da ljudi sve manje vremena tijekom radnog dana provode oslobađajući ove endorfine koji su potrebni za fokus, produktivnost zapravo ima tendenciju pada.
Ne morate satima vježbati da biste poboljšali zdravlje. Čak i 10 minuta brzog hodanja ili istezanja dnevno može poboljšati cirkulaciju, fokus i mentalnu jasnoću.
Dakle, što to onda znači u praktičnom smislu? U osnovi, ako želite maksimalno iskoristiti svoje vrijeme i za stolom i izvan njega, rad u kratkim razdobljima vježbanja gotovo je obavezan i očigledan.
Praksa redovitog izostanka s posla radi fizičkog naprezanja može se činiti potpuno suprotnom dobroj radnoj produktivnosti, ali stvarnost je da ako provedete 10% manje vremena radeći. Umjesto toga tih 10% vježbajući na neki način, ne samo da povećavate produktivnost, već i njegovate ravnotežu tijela i duha, a krajnji rezultat je da se više posla obavi u manje vremena.
Kada to tako sročite, čini se gotovo smiješnim da to nije daleko češća tehnika, iako je u stvarnosti samodisciplina potrebna za pravilno izvođenje daleko od trivijalne. Uostalom, kada prestanete raditi na vježbanju za povećanje produktivnosti, povratak na posao može biti prilična mentalna prepreka.
Kako se fizički onesvijestiti
Iako se ovo može činiti pomalo šaljivom idejom, koncept potpunog fizičkog iscrpljivanja kako biste se mogli usredotočiti na druge, mentalno napornije zadatke zapravo ima puno smisla.
Uglavnom, to je zato što mirno sjedenje znači da ne sagorijevate energiju koju unosite u svoj sustav hranom, što znači da će vaše tijelo i mozak sasvim prirodno htjeti potrošiti tu energiju.
Općenito, to se manifestira u lakoj distrakciji, osjećaju da mirno sjedenje postaje veći izazov i mnogim drugim simptomima poput ovog koji otežavaju fokusiranje na zadatak. U osnovi, to je problem koji nastaje jer ne brinete pravilno o svojoj fizičkoj dobrobiti, pa se vaše tijelo žali da mu je upravo to potrebno.
To nas onda vraća na ideju iscrpljivanja, što vas na čudan način može učiniti produktivnijima.
Najučinkovitiji način za to je kombinacija kardio vježbi visokog intenziteta i treninga snage. Ključna komponenta ovdje je da se vježbom visokog intenziteta troši mnogo energije koju ste akumulirali hranom u relativno kratkom razdoblju. Fizički se tijelo umara, bez potrebe za dugim i mukotrpnim procesom, tako da ako vam je potrebna mentalna jasnoća za fokusiranje, možete je imati.
Doista, na drugoj razini, ova jasnoća misli koju često pruža vježbanje, posebno vježbanje visokog intenziteta, može biti neprocjenjiva. „Moždana magla“, kako se često naziva, može nastati zbog nedostatka tjelesne aktivnosti što uzrokuje da vaš um postane trzav i iscrpljen u odnosu na vaše tijelo, a fizičko naprezanje je najjednostavniji način da je razbistrite.
Često se pretpostavlja da je nakon vježbanja vrijeme kada vaš mozak proizvodi svoje najbolje ideje, a mnogo toga proizlazi iz upravo ove teorije. Davanje sebi bistre glave, rješavanje moždane magle, sve su to različiti oblici istog učinka korištenja endorfina koji se oslobađaju vježbanjem.
Gdje mogu saznati više o fizičkom blagostanju?
Srećom, u moderno doba, s obzirom na spoznaju da je tjelesno blagostanje važnije (i zapravo se više uzima zdravo za gotovo) nego što smo ikada prije mogli pomisliti, provodi se mnogo istraživanja i pisanja o toj temi.
Budući da ju je društvo u cjelini toliko dugo ignoriralo zbog činjenice da smo živjeli načinom života koji jednostavno znači da nikada nije bila problem, velik dio tekstova o njoj relativno je suvremen, što znači da ne samo da ima puno toga za čitanje, već je i mnogo toga vrlo pristupačno.
Održavati tijelo zdravim naša je dužnost, inače nećemo moći zadržati um snažnim i jasnim.
Buda
Osim znanstveno usmjerenih istraživačkih radova, poput onih objavljenih u Hrvatskom športskomedicinskom vjesniku, postoje i neke publikacije prikladnije za dobivanje temeljnijeg razumijevanja o tome kako pristupiti popravljanju vlastitog fizičkog blagostanja.
Časopis Hrvatski športskomedicinski vjesnik objavljuje stručne radove i recenzije o sportu, rekreaciji i zdravlju, uključujući teme vezane uz fizičku spremnost, prevenciju ozljeda i dobrobit kroz tjelesnu aktivnost.
Časopisi i blogovi o fitnessu također su uobičajeni na internetu i bave se svim aspektima teme, primjerice, fokusiraju se na koncepte vježbanja i dobrobiti kroz pozitivan odnos prema tijelu, manje tradicionalan pristup temi, s njegovim prednostima i nedostacima.
Na primjer, tekst o budućnosti fitnessa osvjetljava kako stvari koje se mogu činiti kao elitistička skupina samo za fitness fanatike zapravo mogu biti od velike koristi svima, bez obzira na njihove ciljeve.
Još važnije, ova ideja je ono što tjelesno blagostanje znači. Ne žele svi ići u teretanu svaki dan ili trčati maraton svaki vikend, a mnogi jednostavno nemaju vremena.
Ali tjelesno blagostanje je puno više od toga, radi se o uključivanju vježbanja i tjelesne aktivnosti u vaš život u bilo kojem obliku, kako biste iskoristili gotovo beskrajne prednosti koje pruža. Bez obzira na vaš način života, bez obzira na vaše ciljeve i ambicije, imajući na umu svoje fizičko blagostanje i brinući se o njemu, sigurno će vam pomoći da rastete i napredujete na više načina nego što možete zamisliti.
Sažmi uz pomoć AI
Svidio vam se članak? Zapiši to!
Loading...
