Možda već imaš osnovno znanje njemačkog jezika, nekoliko odslušanih online lekcija iz njemačke gramatike, znaš dio vokabulara i možeš deklinirati članove i zamjenice te znaš konjugirati glagole. Sad još samo preostaje da naučiš kako to sve povezati u smislene rečenične cjeline.
Kao i u bilo kojem drugom jeziku, isto vrijedi i za njemački: ako je poredak riječi previše pogrešan, gubi se smisao rečenice i na kraju rečenica zvuči kao potpuna besmislica.
Kakva je struktura njemačkih rečenica
Hoće li te, ako se prilikom učenja njemačkog jezika držiš standardnog poretka subjekt + glagol + objekt, koji vrijedi i u našem jeziku, ljudi razumjeti, čak i ako to nije nije 100% savršena njemačka gramatika?
Da i ne. Vjerojatno ćeš u nekom trenutku imati problema s balansiranjem vokabulara i gramatike, a čak će i napredni učenik njemačkog ponekad pogriješiti u deklinaciji. Upravo zbog toga dolazi do nesporazuma. Ako moraš birati (a kad tek počinješ učiti jezik, hoćeš), lakše je jednom zapamtiti red riječi nego pravi rod stotina riječi. Odredi njihov točan položaj u rečenici i većina Nijemaca vjerojatno neće ni primijetiti ako ti se dogodi neka greška u padežima ili rodu.
U nekim slučajevima poredak riječi u rečenici određuje njezin smisao. To je posebno važno u upitnim rečenicama. Isto vrijedi i u hrvatskom (uz upitne čestice) i engleskom jeziku.
Osim dodatke čestice u hrvatskom jeziku, sve su riječi iste. Jedino što pridonosi promjeni značenja rečenice jest drukčiji raspored riječi.
Također, bitno je napomenuti kako je korištenje participa nakon pomoćnog glagola svakom Nijemcu jasan znak da si „Ausländer”. Pravilno poredaj riječi u rečenici i zadivit ćeš svakog njemačkog sugovornika.
Koji je točan red riječi u rečenici?
Dobre vijesti za sve naše govornike i poznavatelje engleskog jezika! U njemačkoj je gramatici red riječi u uobičajenoj glavnoj surečenici isti.
Subjekt + predikat + objekt
Die Ritterin tötet einen Drachen.
Žena vitez ubija zmaja.
Slično kao i kod nas, neizravni objekt u njemačkom jeziku dolazi prije izravnog objekta.
Za rečenicu na hrvatskom:
Štitonoša je ženi vitezu dao koplje, na njemačkom vrijedi:
Subjekt + objekt + neizravni objekt + izravni objekt
Der Knappe gibt der Ritterin eine Lanze.
Položaj imenica u njemačkim rečenicama
Ono što povezuje hrvatski i njemački jezik u odnosu na engleski jest postojanje padeža. Oni pomažu u definiranju konteksta u kojemu se riječ u rečenici nalazi te određuje njezinu ulogu. Općenito, to znači da imenica može biti i na početku rečenice te u tom slučaju naglašavamo njezinu važnost.
Der Ritterin gab der Knappe eine Lanze.
Vitez je dao štitonoši koplje.
Neizravni objekt + predikat + subjekt + izravni objekt
Takav je stilsko obilježeni poredak riječi ponekad prisutan i u hrvatskom jeziku, posebno u poeziji („Ko oko svjetla leptirice noćne / Oko života tužaljke mi kruže.” Izvor: Pjesma mrtvog pjesnika, Tin Ujević). Također, kako bi rečenice na hrvatskom jeziku zvučale prirodnije i bile u duhu jezika, često se mogu u prijevodu dodati dodatni elementi. Drugi bi primjer mogao zvučati i ovako: Vitez je taj koji je dao štitonoši koplje.
Raspored zamjenica u njemačkom jeziku
Ipak, stvari su malo drukčije kada je riječ o osobnim zamjenicama u strukturi njemačke rečenice.
Ako je SAMO izravni objekt (u dativu) zamjenica, poredak riječi ostaje isti.
Er gibt ihr die Lanze.
Subjekt + Predikat + Neizravni objekt (zamjenica) + Izravni objekt (imenica)
On je njoj dao koplje.
Oni koji znaju i engleski jezik uočit će kako je poredak riječi malo drukčiji u rečenicama gdje je zamjenica neizravni objekt.
Ipak, u njemačkom jeziku zamjenica u akuzativu dolazi prije objekta u dativu, čak i ako su obje riječi zamjenice.
Er gibt sie der Ritterin.
Subjekt + izravni objekt (zamjenica) + neizravni objekt (imenica)
On ga daje vitezu.
Položaj predikata u glavnoj surečenici u njemačkom jeziku
Vjerojatno već primjećuješ kako pozicioniranje objekta na prvo mjesto u rečenici ne mijenja položaj glagola, odnosno predikata, u njemačkoj rečeničnoj strukturi. Umjesto toga, subjekt dolazi iza glagola, a samim time glagol je uvijek na drugom mjestu.
Složeni glagoli: položaj pomoćnih glagola i participa
Mnoga su glagolska vremena u njemačkom jeziku utemeljena na sljedećoj formuli:
pomoćni glagol (haben ili sein) + infinitiv ili particip
Važno je zapamtiti da su u njemačkoj rečeničnoj strukturi složeni glagoli gotovo uvijek razdvojeni. Dakle, u rečenici pomoćni glagol nije čvrsto vezan uz infinitiv ili particip.
Der Drache hat geschlafen.
Zmaj je spavao.
Ova je izjava, koja se sastoji od subjekta i predikata vrlo jednostavna. Ipak, kada počnemo dodavati objekte, važno je znati da pomoćni glagol ostaje na drugom mjestu, a drugi dio predikata (bio to infinitiv ili particip) premješta se na kraj rečenice u svim okolnostima:
Der Ritter hat den Drachen geweckt.
Vitez je probudio zmaja.
Der Ritter hat den Drachen mit einer Tasse Kaffee geweckt.
Vitez je probudio zmaja šalicom kave.
Der Ritter hat den Drachen zum Kämpfen um acht Uhr mit einer Tasse Kaffee geweckt.
Vitez je u osam sati šalicom kave probudio zmaja za borbu.
I tako dalje.
To se pravilo odnosi na pravilne glagole, nepravilne glagole, glagole u prošlom, sadašnjem ili budućem vremenu, glagole u aktivnom ili pasivnom stanju - čim postoji pomoćni glagol, particip se premješta na kraj rečenice.
U glagolskom vremenu koje podrazumijeva nekoliko pomoćnih glagola, drugi pomoćni glagol ide na kraj rečenice NAKON participa:
Ich bin getötet worden.
Ubijen sam. / Ubili su me.
Ich bin von einem Ritter mit einer Lanze getötet worden.
Vitez me ubio kopljem. / Ubijen sam kopljem (od strane viteza).
Određivanje položaja dijelova složenih glagola u njemačkim rečenica za neizvorne govornike može predstavljati jedan od većih izazova u savladavanju tog jezika. No, samo se sjeti: ostatak glagola tek dolazi! Samo čekaj...
Gdje se nalaze prilozi u njemačkom jeziku?
Kada u rečenicu dođu prilozi, odnosno priložne oznake, udoban i prostran prostor iza glagola polako postaje skučen. U rečenicama u kojima su prisutni samo izravni objekti, prilog uvijek dolazi odmah nakon glagola:
Subjekt + predikat + prilog + izravni objekt
Der Knappe reicht schnell die Lanze.
Štitonoša brzo predaje koplje.
No, prilog uvijek dolazi IZA neizravnog objekta:
Subjekt + predikat + neizravni objekt + prilog + izravni objekt
Der Knappe reicht der Ritterin schnell die Lanze.
Štitonoša brzo preda vitezu koplje.
Predikat dolazi IZA objekta ako je on zamjenica.
Ipak, raspored riječi ostaje isti ako se radi o zamjenici koja ima ulogu izravnog objekta u dativu.
Der Knappe reicht ihr schnell die Lanze.
Štitonoša joj brzo pruži koplje.
Subjekt + predikat + neizravni objekt (zamjenica) + prilog + izravni objekt
Ako je samo izravni objekt u akuzativu zamjenica, on se nalazi odmah ispred neizravnog objekta u dativu:
Der Knappe reicht es schnell der Ritterin.
Štitonoša ga brzo preda vitezu.
Subjekt + predikat + izravni objekt (zamjenica) + prilog + neizravni objekt
Kada su oba objekta zamjenice, prilog dolazi na sami kraj.
Der Knappe reicht es ihr schnell.
Štitonoša joj ga brzo doda.
Što nam je činiti s nekoliko priloga u rečenici?
U njemačkom je jeziku u slučaju više priloga u rečenici dovoljno pratiti jednostavnu formulu:
VRIJEME - NAČIN - MJESTO
Die Ritterin gallopierte sofort mit angelegter Lanze zum Schlafort des Drachens.
Subjekt + predikat + priložna oznaka vremena + priložna oznaka načina + priložna oznaka mjesta
Kako u njemačkom tvorimo zavisnosložene rečenice?
Surečenice se u njemačkom jeziku, kao i hrvatskom, obično povezuju nekim oblikom veznika.
Ako obje rečenice mogu stajati samostalno, obje su glavne rečenice, a između njih nalaze se veznici poput und, oder ili dann. Postojanje veznika ne utječe na red riječi u surečenicama:
Ihr Pferd war schnell und ihre Lanze war scharf.
Zavisne rečenice u njemačkom jeziku
U njemačkom su podređene rečenice zavisne rečenice koje ne mogu stajati same. Često se uvode veznicima poput weil, ob, dass i wenn.
Te surečenice mogu biti priložne, izricati vrijeme, razlog ili svrhu, ili objektne surečenice, obično nakon glagola kao što su wissen, fragen ili sagen.
Ključno pravilo je da se u zavisnim surečenicama konjugirani glagol pomiče na kraj rečenice.
U slučajevima koji uključuju više glagola — poput modalnih (müssen, können) ili glagola poput lassen — u svršenim ili prošlim svršenim vremenima, njemački koristi konstrukciju dvostrukog infinitiva.
Pomoćni glagol (hätte, hatte) pojavljuje se neposredno prije dva infinitiva na kraju.
Na primjer: dass sie hätte umdrehen müssen.
To je iznimka od uobičajenog glagolskog pravila u zavisnim surečenicama. Takvom se strukturom izražavaju složene misli koje uključuju obavezu, dopuštenje ili neizravni govor.
Gdje stoje zavisne surečenice?
Zavisne surečenice u njemačkom jeziku mogu stajati ispred glavne rečenice, što utječe na red riječi. Kada je zavisna rečenica prva, slijedi glagol, a zatim subjekt.
Weil sie so schnell reitete (ZS), wusste die Ritterin nicht (GS), ob sie bremsen kann (ZS).
Imperativi u njemačkom jeziku
Imperativ u njemačkom služi za izricanje naredbe ili upute i konjugira se u drugom licu (jednine i množine) i prvom licu množine.
Također se pojavljuje u trećem licu množine kao formalna verzija drugog lica.
Glagol je uvijek na prvom mjestu.
Primjer:
Halte dich fest!
Drži se čvrsto!
Upitne rečenice u njemačkom jeziku
U njemačkom postoje dvije vrste upitnih rečenica:
- upitne rečenice koje zahtijevaju upitnu riječ
- upitne rečenice na koje je odgovor da ili ne
Upitne rečenice s upitnom riječi
Upitne riječi pojašnjavaju rečenice, a njihovi odgovori obično su prilozi ili priložne oznake. Primjeri:
- Wann — Sie wird bei Tagesanbruch ankommen. (Kada?)
- Wo — Sie geht nach Disneyland. (Gdje?)
Također, upitne rečenice možemo tvoriti i uz pomoćne glagole prebacivanjem pomoćnog glagola na drugo mjesto te participa na kraj:
Wie hat sie sich gerettet?
Da/ne upitne rečenice
U njemačkom je za postavljanje pitanja dovoljno glagol staviti na prvo mjesto.
Kod složenih glagola particip ostaje na kraju, a pomoćni glagol dolazi na početak. Na primjer:
Sie kann sich retten - Kann sie sich retten?
Čitanje kratkih priča na njemačkom odlična je strategija za usvajanje reda riječi u rečenicama, a pomoći će ti i u pamćenju vokabulara.
Svidio vam se ovaj članak? Zapiši to!
Loading...
